Ilustracija, Foto:Pixabay

Vrijednost krvnog pritiska koja je niža od očekivane za pojedinca u određenim uslovima naziva se hipotenzija, tj. nizak krvni pritisak. Ipak, optimalna visina je relativna: ona zavisi od godina starosti, pola i opšteg zdravstvenog stanja.

Recimo, očekuje se da će žene imati nešto niži pritisak nego muškarci, a tinejdžerke stare između 15 i 18 godina normalno imaju 117/77 mmHg, odnosno tinejdžeri 120/85 mmHg, dok nakon šezdesete godine žene imaju očekivani pritisak oko 134/84 mmHg, a muškarci 135/88 mmHg.

Kada se u ambulantnim uslovima više puta izmjeri pritisak niži od 100/60 mmHg i prate ga odgovarajući simptomi, uz odsutnost drugih bolesti, ovo stanje se definiše kao hipotenzija.

Neki od vodećih simptoma su:

- (neobjašnjiv) osjećaj umora,
- ošamućenost i vrtoglavica,
- mučnina,
- gubitak svijesti,
- zamućen ili pomračen vid.

Ovi simptomi variraju od slabih preko umjerenih do vrlo teških – dok ih neko osjeća kao neprijatne, drugima onemogućavaju da funkcionišu. U ekstremnim slučajevima, jedan od simptoma je hladna, blijeda i ljepljiva koža, praćena slabim ili ubrzanim pulsom i ubrzanim plitkim disanjem, uz nesvjesnost o okruženju ili zbunjenost.

Razlozi za snižen krvni pritisak nisu do kraja uvijek jasni, a obično se dovode u vezu s trudnoćom, hormonskim disbalansom, upotrebom određenih ljekova, čak predoziranjem ljekovima protiv povišenog pritiska, bolestima jetre ili srca, širenjem krvnih sudova, visokom temperaturom…

Iako se obično vjeruje da je nizak pritisak bolji od povišenog, nijedna krajnost nije dobra, pa i hipertenzija može biti opasna za zdravlje. Najveću opasnost predstavlja za mozak, pošto postoji rizik za hroničan manjak kiseonika koji se dovodi do njega.

Nizak krvni pritisak liječi se terapijom koju propisuje ljekar, ali i te kako i sami možete sebi, uz to, pomoći promjenama u svakodnevnom načinu života – ishranom koja brzo i lako podiže i poboljšava krvni pritisak, povećanim unosom vode, fizičkom aktivnošću itd.



(B92/RTCG)