To su Pobjedi kazali predstavnici privrednih asocijacija i ekonomisti.

Oni objašnjavaju da različite projekcije kredibilnih institucija jasno pokazuju da ima još puno nepoznanica o složenosti negativnog dejstva kovida-19 na privredu i društvo.

Odgovarajući na pitanje koliki pad ekonomije očekuju u ovoj godini i koje prognoze su najrealnije, iz Privredne komore Crne Gore kazali su da je ova godina izuzetno teška i puna izazova.

"Zbog visokog stepena neizvjesnosti, uzrokovane pandemijom, projekcije za ovu i narednu godinu su podložne promjenama i zavise od trajanja i roka u kojem će vakcina postati široko dostupna", kažu u PKCG.

Aktuelna situacija sa pandemijom predstavlja rizik koji utiče na projekcije ekonomskog rasta, na performanse i funkcionisanje globalnih ekonomija, a posebno na male i otvorene ekonomije - kakva je naša.

"Negativan uticaj pandemije se u Crnoj Gori odrazio na privredu u cjelini. Različite projekcije kredibilnih institucija jasno pokazuju da ima još puno nepoznanica oko složenosti negativnog dejstva korona virusa na privredu i društvo. Prema izvještaju Monstata, u prvom kvartalu BDP je rastao po stopi od 2,7 odsto, dok je u drugom zabilježen pad od 20,2 odsto, a negativan trend će se nastaviti i u drugoj polovini godine", navode iz ove privredne asocijacije.

Na početku pandemije, kako podsjećaju, prognoze većine međunarodnih institucija za 2020. godinu bile su umjerene i kretale su se u rasponu od -5,6 odsto (Svjetska banka) do -8,9 odsto (MMF).



Izvršna direktorica Instituta za strateške studije i projekcije dr Jadranka Kaluđerović Pobjedi je da se očekuje pad ekonomije od 15 do 17 odsto.

"Institut za strateške studije i projekcije je tokom proteklog perioda razvio više scenarija u vezi kretanja BDP-a, njegovih komponenti i drugih makroekonomskih indikatora. Prema jesenjim projekcijama i dva scenarija, BDP će realno biti niži za 15 do 17 odsto, što je bliže procjenama Centralne banke u odnosu na projekcije međunarodnih institucija", kaže ona.

Kaluđerović, međutim, ističe da je pandemija učinila stvarnost neizvjesnijom, tako da je veoma teško projektovati kretanja u vremenu kada se u kratkom roku stanje naglo mijenja. Razlike u stopama rasta BDP-a i ostalih makroekonomskih pokazatelja mogu se, dodaje ona, objasniti različitim pretpostavkama na kojima se model bazira, ali i na razlikama u samim modelima.

"Posmatrano sa rashodne strane, negativna stopa rasta BDP-a u ovoj godini će biti posljedica prije svega smanjenja potrošnje domaćinstava. Značajan pad zaposlenosti u značajnoj mjeri utiče na pad ukupnog radnog dohotka, a raspoloživi dohodak stanovništva je dodatno smanjen manjim prilivima transfera iz inostranstva. Takođe, pad BDP-a će biti podstaktnut padom investicione potrošnje, kako javnog, tako i privatnog sektora. Visoka neizvjesnost je uticala na smanjenje investicija i odlaganje mnogih investicionih projekata", kaže Kaluđerović.

Izvršni direktor Montenegro biznis alijanse Milan Dragić našoj redakciji je kazao da nijesu bez osnova projekcije koje ukazuju da će Crna Gora imati snažnu recesiju.

"Crna Gora je umnogome zavisna od stanja u sektoru turizma. Zato nije posebno iznenađenje toliki pad naše ekonomije s obzirom na sve okolnosti. Sektor turizma je povezan sa sektorom trgovine, poljoprivrede… Svi ti sektori imaju smanjen opseg aktivnosti zbog problema u turizmu. Takvo stanje u turizmu, dakle, ima multiplikativno dejstvo i na druge sektore, zbog čega je i problem u sektoru turizma tako značajan za našu ekonomiju", ističe Dragić.