Foto: Portal RTV Budva/arhiva

“Nakon donošenja predloga fiskalne strategije Crne Gore za period 2024. – 2027. gdje je predviđeno povećanje stope PDV-a, obratili smo se Ministarstvu finansija Crne Gore kako bismo kroz dijalog, a vođeni našim dogogodišnjim iskustvom u turističkoj djelatnosti kao i izuzetnim naporima koje svakodnevno ulažemo u održavanje i unaprijeđenje ekskluzivne turističke ponude u Crnoj Gori, uticali na izmjenu ovakve katastrofalne poreske politike. Međutim, odgovor iz Ministarstva koji je došao na neformalan način, je bio da ne postoji njihov interes da nas saslušaju jer je odluka već donešena”, ističe se u saopštenju koje potpisuju Andreas Porias, generalni menadžer One & Only Portonovi; Anthony Clement, generalni menadžer The Chedi Luštica Bay; Angelo Zuccala, generalni menadžer Regent Porto Montenegro; Juan Tamames, generalni menadžer Mamula Island; Marina Rađenović, generalni menadžer Heritage Grand Hotel Perast; Mykhailo Shmatov, generalni menadžer Nikki Beach Montenegro; Dejan Perić, generalni menadžer Hyatt Regency Kotor Bay; Nikola Milić, vlasnik i generalni menadžer Casa Del Mare Group i Branko Putnik, generalni menadžer Lazure Hotel & Marina.

Oni su dodali da će predviđeno povećanje stope PDV-a na ugostiteljske usluge za preko 100% izazvati neminovan rast cijena turističkih usluga i da će time dugoročno uništiti konkurentnost njihove turističke ponude – pogotovo uzimajući u obzir raznovrsnost i kvalitet turističkog proizvoda i ispravne fiskalne strategije zemalja u okruženju i na Mediteranu gdje turistička djelatnost značajno doprinosi BDP-u.

“Praktično sve zemlje čija turistička ponuda predstavlja konkurenciju našoj, imaju znatno nižu stopu PDV-a na ugostiteljske usluge u odnosu na stopu od 15% u Crnoj Gori”, piše u saopštenju predstvnika hotela i rizorta.

Oni su naveli stope PDV-a u nekim zemljama − Hrvatska 13%, Grčka 13%, Italija 10%, Španija 10%, Portugal 6%, Turska: 8%, Francuska 10% i Albanija: 6%

“Navedene zemlje, od kojih su skoro svaka ima mnogo bogatiju turističku ponudu od Crne Gore, su, radi podsticaja ove značajne grane djelatnosti smanjili poresko opterećenje, kako bi privukli i zadržali investore i turističke djelatnike i time sačuvali granu privrede koja daje ogroman dio prihoda tim zemljama. S druge strane, u situaciji gdje je naš turistički proizvod toliko krhak, nestabilan, mlad, i tek treba da se razvije i pozicionira na tržištu, povećanje cijena usljed rasta nameta će nesporno izazvati odlazak turista na druge, atraktivnije i jeftinije, destinacije što će predstavljati ogroman udarac za naš turizam”, piše u saopštenju.

Predstavnici devet hotela i rizorta su poručili da se ne može se očekivati niti ima bilo kakve ekonomske logike da će investitori i turističke agencije, kroz smanjenje svog profita, održavati konkuretnost crnogorskog turizma, naročito uzimajući u obzir brojne logističke, infrastrukturne i institucionalne prepreke sa kojima se već suočavaju i koje im, neminovnu, negativno utiču na kvalitet ponude.

“Posebno naglašavamo mali kapacitet i neorganizovanost aerodroma u Podgorici i Tivtu (primjera radi, aerodrom u Tirani dnevno ima višestruko više letova od oba naša aerodroma zajedno) kao i neprestane gužve i neprohodnost na primorju usljed nepostojanja modernih saobraćajnica, dok je higijensko/komunalni momenat suvišno i komentarisati”, navodi se u saopštenju predstavnika devet hotela i rizorta.

Oni su naveli da je takođe, izmjenama uvedenim novim Granskim kolektivnim ugovorom za djelatnost turizma i ugostiteljstva (“Službeni list Crne Gore”, br. 056/24 od 13.06.2024) značajno povećan obim obaveza poslodavaca u turizmu, uključujući povećanje posebnog dijela zarade i otpremnine prilikom odlaska u penziju, obaveznu isplatu zimnice i jubilarne naknade, troškova prevoza i drugih naknada.

“Izmjene i dopune Zakona o radu (“Službeni list Crne Gore”, br. 077/24 od 05.08.2024) kojima je vraćeno minimalno trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme od 24 mjeseca predstavljaju dodatni otežavajući faktor. Pri tome, hoteli kategorije pet zvjezdica, shodno odredbama Zakona o turizmu i ugostiteljstvu, su dužni da posluju tokom cijele godine, odnosno i van sezone kada je turistička potražnja skoro nikakva a gubici milionski. Dakle, suočeni sa svim navedenim teškoćama, smanjenim profitom i nekonkurentnošću, investitori će otići za turistima – u zemlje koje znaju da prepoznaju vrijednost kvalitetne turističke ponude”, piše u saopštenju.

Predstavnici devet hotela i rizorta su naveli da povećanje stope PDV-a neće dovesti do unaprjeđenja poslovnog ambijenta, jačanja konkurentnosti privrede i privlačenja investicija (što je cilj fiskalne strategije), već će proizvesti upravo suprotan efekat.

“Što se tiče negativnih posljedica na kratak i srednji rok, povećanje stope PDV –a u tako kratkom roku, bez ikakve pripreme turističkih djelatnika i javnosti, će katastrofalno uticati na turističke aranžmane koji su za narednu godinu već ugovoreni sa primjenjenom važećom stopom PDV jer ćemo biti prinuđeni da klijentima objašnjavamo šta je razlog povećanja cijene aranžmana – što će stvoriti lošu sliku turističke ponude u Crnoj Gori i otkriti neozbiljan odnos države prema najznačajnijoj grani djelatnosti”, rekli su predstavnici devet hotela i rizorta.

Oni tvrde da je njihov cilj “kao predstavnika najznačajnije privredne djelatnosti u Crnoj Gori, da, pored očuvanja svog poslovanja, svakako dodatno doprinesemo stabilnosti javnih finansija”.

“Međutim, jednostrano donošenje odluka u planiranju strategije i ishitrena zakonska rješenja će negativno uticati na naše poslovanje, ugroziti cjelokupni turistički proizvod u Crnoj Gori i posljedično, stabilnost javnih finansija. Povećavati PDV a da niste dodali nikakvu vrijednost destinaciji (već naprotiv), je pogubno. Stoga, pozivamo sve nadležne organe vlasti u Crnoj Gori da, uz našu punu podršku i na osnovu javnog dijaloga i konstruktivne saradnje sa svim akterima u turističkoj djelatnosti, još jednom razmotre ovu situaciju i donesu optimalnu fiskalnu strategiju i zakonska rješenja koja će biti u interesu kako svih naših turističkih djelatnika tako i države Crne Gore”, zaključuje se u saopštenju predstavnika devet hotela i rizorta.

Skupština Crne Gore je 6. septembra izglasala Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu Crne Gore za 2024. godinu, Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dodatu vrijednost, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, Predlog zakona o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.

(bokanews)