Foto: printscreen/yt
Jedan od rijetkih aktivnih odžačara, Zoran Zoro Martineti iz Herceg-Novog, već skoro tri decenije obavlja ovaj posao. On ističe da je zanat naučio sam, jer u regionu ne postoji formalna škola za odžačare. Ipak, smatra da je njegov poziv sudbinski povezan s italijanskim porijeklom, budući da riječ „špacakomin“, stari bokeljski izraz za odžačara, dolazi upravo iz italijanskog jezika.
Martinetri je u emisiji "Pričamo o svemu", ispričao svoju zanimljivu priču o pravilima ovog, kako je kazao, opasnog posla.
On objašnjava da je rad na krovu vrlo rizičan, posebno ako krov nije suv ili se koristi neadekvatna oprema.
„Ako skale nijesu stabilne, lako mogu skliznuti. Gore, na krovu, opasnost je još veća, posebno na starim, klizavim tiplama“, kaže.
Odžačar donosi sreću, ali i dragocjene savjete
Osim što čisti dimnjake, Zoro redovno daje savjete građanima o pravilnom loženju.
„Glavna greška je zatvaranje cuga na šporetu, jer to hladi dimnjak i dim se lijepi na zidove. Cug mora uvijek biti otvoren“, napominje on. Takođe, savjetuje upotrebu suvog drveta i izbjegavanje materijala poput hartije i uljnih drveta koji mogu izazvati dodatne naslage čađi.
Jedna od njegovih redovnih mušterija, Melita Krivokapić iz Kotora, kaže da ga svake godine angažuje za čišćenje komina.
„Zoro je jedini koga bih pozvala da se popne na krov naše šestospratne zgrade. Njegova stručnost i smirenost ulivaju povjerenje“, navodi ona.
Od bomba u dimnjaku do pjesme za kraj dana
Tokom decenija rada, Martineti se suočio s brojnim iznenađenjima – od gnijezda ptica do pronalaska bombe u jednom dimnjaku.
„Pozvao sam policiju da je ukloni. To je bio jedan od najneprijatnijih trenutaka u mom poslu“, prisjeća se.
Zoro je poznat i po tome što unosi vedrinu u domove koje posjeti.
„Volim svoj posao jer donosi zadovoljstvo i sigurnost ljudima. Kad završim čišćenje, često zapjevam. Ovo je prljav posao, ali ne bih ga mijenjao ni za šta“, zaključuje on.
Tradicionalni bokeljski izraz „špacakomin“ za odžačara polako nestaje iz upotrebe, ali Zoro ga čuva kroz svoj rad i ljubav prema zanatu, čineći ga jednim od posljednjih čuvara ove stare vještine.
Opširnije pogledajte u snimku emisije, autorke MIleve Kustudić:
Tekst priredila redakcija Portala RTB