"Suočeni smo sa najtežom krizom komercijalne avijacije od njenog postanka, sa još uvijek nepredvidljivim trajanjem takvih okolnosti. Svaki dan prizemljenja aviona je jako skup, generišu se troškovi koji ne samo da se ne mogu zaustaviti već se sa trajanjem krize multipliciraju", kazao je u intervjuu za Dan novi izvršni direktor Montenegro Airlinesa (MA) Vlastimir Ristić.

Bliže podatke o efektima krize po MA kompanija će, kako kaže Ristić, imati po okončanju perioda bez komercijalnog letenja.

"Za sada bismo se uzdržali od nezahvalne prognoze kvantifikacije gubitka. Ne letimo od 16. marta, a imajući u vidu posljednje mjere koje je predstavilo NKT, prve letove možemo očekivati u junu i to ka destinacijama u okruženju, u smanjenom intenzitetu zbog redukovane tražnje. Tu krizu i smanjenje prihoda, osjetiće svi koji su direktno ili posredno vezani za avio-prevoz, od aerodroma, turističkih agencija, turoperatora, hotela, restorana i svih ostalih vidova turističke ponude", navodi Ristić.

Ona kaže da je i MA u turističkom lancu koji trpi, ali se nada da će, uz pomoć Vlade i međunarodnih organizacija, ipak izdržati.

"Važno je da iznesemo ovu krizu zajedno, očuvanih potencijala, da bi u vremenu kada ovaj problem bude iza nas, svom snagom pokušali da vratimo uzlazne trendove razvoja koje smo stabilno imali do pojave virusa”, rekao je Ristić.

On kaže i da je riječ je o višemilionskim gubicima.

"Prizemljeni smo već dva mjeseca, pa su i prodajno-komercijalne aktivnosti u potpunosti zaustavljene. Sa druge strane, imamo mnogo fiksnih obaveza. Za ovu priliku pomenućemo samo najmarkantnije: isplata što lizing, što kreditnih renti za avione, održavanje avio-motora u odgovarajućoj tehničkoj kondiciji, isplatu zarada zaposlenima. Kao što smo već pomenuli, susreli smo se sa najvećom krizom u avio-industriji koja je pogodila i velike i male kompanije. MA ne može biti izuzetak", naveo je Ristić.

Prisilni prekid osnovne djelatnosti Društva uslovio je, kako ističe, odsustvo potreba za angažovanje radne snage.

"Iako nerado, iz razloga racionalnog vođenja kompanije, morali smo pribjeći zakonskom institutu privremenog prekida rada bez krivice zaposlenog, što znači da zaposleni nisu na poslu i nisu dužni da rade od kuće. Za navedeno pripada im pravo na isplatu zarade u visini od 70 odsto osnova za naknadu koju čini prosječna zarada ostvarena u prethodnom polugodištu. Prihvatajući bez izuzetka i na pravi način ovakvu odluku poslovodstva, zaposleni su pokazali da dijele sudbinu kompanije i teret krize", zaključio je Ristić.