Ilustracija, Foto: Pixabay

Vegetarijanstvo se definiše na različite načine, pri čemu neki ljudi konzumiraju mliječne proizvode i jaja, a drugi to ne rade.

Vegani, na primjer, uopšte ne jedu proizvode životinjskog porijekla, čak ni med. Međutim, zajedničko svima je izbjegavanje mesa.

Studija objavljena u časopisu Journal of Affektive Disorders ispitala je povezanost vegetarijanstva i depresije kod odraslih, a otkrila je zanimljive podatke.

Istraživanje je obuhvatilo 14.216 ljudi u Brazilu u dobi između 35 i 74 godine.

Naglasivši da je ona nezavisna od socioekonomskih faktora, kao i od načina života, poput pušenja, unosa alkohola, fizičke aktivnosti i indeksa tjelesne mase (BMI), naučnici su posmatrali povezanost ishrane zasnovane na biljkama i mentalnog zdravlja.

Otkrili su kako bezmesna ishrana zapravo dovodi do toga da ljudi doživljavaju depresivne epizode dvostruko češće od onih koji jedu meso.

Autori studije napisali su da "nedostaci hranljivih sastojaka ne objašnjavaju ovu povezanost", međutim pojedini stručnjaci imaju drugačiji stav.

Hranjivi sastojci koji se, nalaze u govedini, uključujući gvožđe, vitamin B, cink i proteine ​​- pomažu funkcionisanju mozga i mogu biti vrijedni u prevenciji depresivnih epizoda.

"Kad god pojedinac isključi cijelu grupu hrane, u ovom slučaju izvore proteina i masti, i ne zamijeni je jednako nutritivno primjerenim opcijama, to će uticati na niz fizioloških funkcija kao što je kognitivno zdravlje", tvrdi Monik Ričard, predstavnica Akademije za prehranu i dijetetiku.

Ričard, koja nije bila uključena u studiju, istaknula je da će se morati sprovesti dodatna ispitivanja kako bi se otkrilo jesu li nedostaci hranjivih sastojaka uzrok ovog otkrića.

"Drugi faktori koje bi bilo važno pomenuti su i povezanost osobe sa okruženjem vezano za izbor hrane", kaže Ričard.

Kako unijeti bitne materije i bezmesnom ishranom

"Sa ili bez mesa, važno je slijediti zdrav, visokokvalitetni obrazac ishrane koji je bogat voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima. Ključno je jesti raznovrsnu hranu bogatu hranjivim tvarima, kao i ograničiti dodane šećere, masti i natrijum", objašnjava Dr. Mary-Jon Ludy, profesorica ishrane.

Vitamini i minerali koji izazivaju zabrinutost kada je u pitanju depresija su vitamini B, cink, magnezijum i selen.

Vitamin B12 se posebno nalazi samo u životinjskim proizvodima, no, on zajedno s drugim vitaminima B kompleksa utiče na regulaciju raspoloženja i rad mozga.

"B vitamini se mogu pronaći u obogaćenim žitaricama za doručak, a B12 u ribi, jajima, mesu i mliječnim proizvodima. Većina ljudi koji ne jedu meso morat će uzimati dodatak B12", kaže stručnjakinja.

Cink može igrati ulogu u endokrinim putevima koji mogu dovesti do povećane visine kortizola i regulacije neurotransmisije kao potencijalnog mehanizma djelovanja, stoga je on vrlo važan za naš organizam.

Iako se cink uglavnom nalazi u crvenom mesu i pojedinim morskim plodovima, može se naći i u orašastim plodovima, cjelovitim žitaricama, obogaćenim žitaricama i mliječnim proizvodima.

Magnezijum je odgovoran za aktivaciju više od 300 enzimskih sistema koji imaju važnu ulogu u funkcioniranju mozga.

"Niska količina magnezijuma može dovesti do upale, disregulacije oksidativnih puteva, što može uzrokovati oksidativni stres te disregulisati otpuštanje serotonina, dopamina, noradrenalina", rekla je.

(RTCG)