23-06-2022

(VIDEO/FOTO) Sa komemoracije: Miroslav Miro Luketić svojim djelima neizmjerno zadužio svoju Budvu

Povodom smrti dr Miroslava Luketića (1927-2022) istaknutog književnika, publiciste, istoričara, kulturnog radnika, hroničara budvanskih dešavanja i autora nekolika knjiga koje govore o razvoju turizma na teritoriji opštine Budva, danas je velikoj sali SO Budva održana komemorativna sjednica.


Foto: Portal RTV Budva

Na početku komemorativne sjednice prisutni su minutom ćutanja odali počast preminulom Miroslavu Luketiću.


Foto: Nikola Todorović


Foto: Nikola Todorović

Prigodnim govorima obratili su se Marko Carević, predsjednik Opštine Budva, Lucija Đurašković, direktorica JU "Muzeji i galerije Budve", akademik Siniča Jelušić i Đorđe Gregović, književnik i publicista.


Foto: Portal RTV Budva

"Zaostavština Miroslava Luketića predstavlja svetionik donosiocima odluka, budućim naraštajima ovog grada i države. Trag koji je ostavio u životu Budve i Paštrovića je neizbrisiv, zato smo kao njegovi savremenici dužni da njegujemo sjećanja na ovog velikog čovjeka i njegovo djelo, kao što je on činio svojom riječju i djelom da ovaj svijet bude bolji i humaniji. Posebno želim da se zahvalim našem Miru koji je čitavog života, do zadnjeg atoma svoje snage bio borac za pravdu i istinu. Uvijek je bio uz svoj narod uz našu Srpsku pravoslavnu crkvu i zajedno sa nama učestvovao u svetosavskoj borbi za očuvanje naših svetinja, našeg identiteta i naše kulture. Miro je bolje nego iko znao da procjeni koji je pravi put i zato mi čini posebno zadovoljstvo što sam lično imao njegovu podršku u svom radu i što je nas iz Demokratskog fronta podržavao, jer čovjek ovakvih moralnih i intelektualnih kapaciteta je bio najbolji sudija ispravnosti borbe koju vodimo. Ostaće vječno u našem, sjećanju, neka mu je slava", kazao je Carević, pored ostalog, u svom obraćanju.


Video: Portal RTV Budva

"Pripala mi je danas čast, obojena bolom i prazninom koju osjeća cijeli naš grad da kažem nekoliko riječi o ličnosti i djelu našeg uglednog Budvanina i Paštrovića Miroslava Mira Luketića, koji nas je u svojim, kako je sam govorio lijepim godinama, nedavno napustio preselivši se u carstvo, vjerujemo nekog boljeg svijeta. Prvo što sam pomislila čuvši za tužnu vijest o njegovoj smrti bilo je saznanje prožeto Njegoševom rečenicom: Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi. Jer Miro će živjeti i dalje sa nama i kroz živa sjećanja i kroz svoje pisano djelo kojim je neizmjerno zadužio svoju Budvu, sve nas danas, kao i brojne generacije koje tek dolaze. Podsjetiću da je Miro bio jedan od osnivača i nastavljača zaklade Toma i Stane Luketić u okviru koje se borio da se na imanju najvećeg budvanskog humaniste, dobrotvora i darodavaoca podigne gradska narodna biblioteka, sa svim svojim nedostajućim kulturnim sadržajima, te smo danas još više u obavezi da ovaj, ne samo Mirov nedosanjani san, već i prijeku potrebu našeg grada ostvarimo", istakla je Đurašković.


Video: Portal RTV Budva

"Kad odlazi posebno svima nama bliska ličnost prisjetim se jedne umne pouke, na koju je posebno volio da ukaže mitropolit Amfilohije, a riječ je o prividno paradoksalnoj sintagmi čije je značenje dabome hrišćansko radosna tuga. I zaista mi smo danas neizmjerno tužni što smo ostali bez svagda prisutnog našeg sugrađanina, izvornog Budvanina, Miroslava Mira Luketića, al opet zar nema bar malo radosti u tome da smo mogli biti zajedno sa njim, učiti od njega i ugledati se na njegovu samoostvarenu ličnost, kakva je njegova neupitno i bila. Ličnost koja je u svom srteno dugom životu sebe dovela do, u to nema nikakve sumnje, potpunog samoispunjenja", kazao je, pored ostalog, Jelušić u svom današenjm govoru.


Video: Portal RTV Budva

"Pozdrav komandante.Eto baš tako smo se poslednjih godina srijetali divni veliki Miro i ja. U toj jednoj riječi komandante slilo se poštovanje prema ratniku, učenjaku, ocu, prijatelju, artiljerijskom oficiru, majstoru, piscu, ljudini, poeti po duši i istoričaru po savjesti, mangupu jedne epohe, ljubavniku jedne Ruskinje i njenom mužu potom, Paštroviću i Budvaninu, dječaku koji se ni jednom nije uplašio života i koji je život udisao cijelim svojim bićem. Velika je čast govoriti na komemoraciji jednom čovjeku koji je obilježio svoje vrijeme, svoj grad i sve ljude koji su podijelili sa njim njegov jedinstveni talenat. To je istina bez pretjerivanja, bez sumnje i bez zagonetki", kazao je, pored ostalog, Gregović.


Video: Portal RTV Budva


Foto: Portal RTV Budva

Stanka Stanojević koja je vodila komemorativnu sjednicu podsjetila je pristne na biografiju Miroslava Luketića.

Miroslav Luketić, rođen je u Budvi 1927. gdje je završio osnovnu i građansku školu. U SSSR-u maturirao i završio Artiljerijsko učilište 1948; u Beogradu diplomirao na Filozofskom fakultetu, 1959; doktorirao je u Pragu 1971; viši naučni saradnik, savjetnik. U Nacionalnoj biblioteci Crne Gore na Cetinju, radio kao rukovodilac odjeljenja i pomoćnik direktora 1960-1972; direktor Kulturnog centra u Budvi 1972-1976; direktor Istorijskog arhiva Budve od osnivanja do penzionisanja 1976-1993. Učesnik NOR-a; oficir Sovjetske armije 1948-1957.

Priznanja: Orden zasluga za narod, Medalja 70 godina Velikog otadžbinskog rata, Nagrada oslobođenja Budve, više povelja i
priznanja.

Govori ruski, služi se italijanskim, češkim i engleskim. Radeći u CNB dao značajan doprinos razvoju modernog
bibliotekarstva; jedan je od inicijatora formiranja Salona ”13 novembar“.

U Budvi: razvio izdavačku djelatnost, formirao ”Mediteran”, organizovao društvo ”Kanjoš”, unaprijedio rad Biblioteke i Moderne galerije, formirao galeriju „Santa Marija”. Jedan je od organizatora „Igara Juga ”i festivala ”Dani muzike“. Svojim
radom doprinio da Budva postane značajan kulturni centar u zemlji.

Organizovao i afirmisao rad Arhiva Budve; inicirao formiranje Ljubišinog spomen doma. U nauci, bibliotekarstvu, arhivistici i informatici vršio odgovorne funkcije: predsjednik Društva
bibliotekara i Društva arhivskih radnika Crne Gore, predsjednik Saveza arhivskih radnika Jugoslavije, član savjeta SNTIJ-a, član Komisije UNESKA, delegat RSIZ za nauku i dr.

Autor je naučnih projekata: Crnogorska bibliografija 1494-1994;Izdavanje izvora za istoriju Crne Gore; Naučno-informativni sistem CG (koautor). Bio je član redacije Enciklopedije Crne Gore. U naučnoj i stručnoj periodici objavio više od sto priloga iz kulturne istorije CG i zavičajne istorije.

Urednik je i pokretač víše monografskih i periodičnih izdanja: „Primorske novine“, „Paštrovski almanah“( bio je Glavni i odgovorni urednik Paštrovskog almanaha), „Matica Boke“, „Baština i dr. Bio je akter serijala serijala "Na veslu priča", čiji je on bio akter (projekat koji su podržali: Opština Budva, TO Budva, 2020).

Kao autor napisao i priredio više od trideset posebnih izdanja: Budva, Sveti Stefan, Petrovac, 1966; Književni časopisi CG, 1871- 1891; Kazivanja o prošlosti, 1988; Stefan Mitrov Ljubiša biobibliografija, prilozi, 1988; Turizam u Budvi 1918-1941; Krsto Ivanović: Drame i pisma 1996 (koautor); Serijske publikacije Crne Gore 1835-1985 (koautor); Srednjovjekovni statut Budve, 1988. ( koautor); Ko je Ko u Crnoj Gori,1993, (tri izdanja,koautor); Pomenik Paštrovića, 2000; Zapisi iz Rusije, 2002; Česi u muzičkom životu Crne Gore, 2005; Dr Miroslav Luketić, Biobibliografija, 2007; Češka i Crna Gora knj. I, 2009; Djedova pričanja i unukove priče, 2012.; Spomenar porodice Luketić, 2012. ; Zapisi i pričanja, 2017. (NBB); Zapise iz Rusije na ruskom jeziku (2019)(NBB) i Kulturna baština 1 i 2 (2019)(NBB, PA, Štampar Makarije). Dobitnik je mnogi nagrada i priznanja.

Ono što je za Budvu vezano: Dobitnik je Novembarske nagrade grada Budve, dobitnik povelje Sveti Stefan Štiljanović, povelje Udruženja Paštrovića "Drobni pijesak" za doprinos kulturi u proteklih 60 godina, nagrade književnog festivala Ćirilicom koji organizuje Narodna bibliotek knjižara I izdavača Crne Gore, koja mu je, kako je isticao, bila najdraža, nagrada za životno djelo u oblasti turizma koju je dodijelila TOB.

Na kraju je prikazan kratak segment emisije iz arhiva RTB u kojoj je Miro pričao o svom životu i odrastanju.

Miroslav Luketić sahranjen je juče, 22. juna, na starom gradskom groblju u Budvi.

J.M.