Profesor Ratković

Kako je kazao za portal RTV Budva, cifre nikog ne raduju, međutim, naglašava da je u sadašnjem trenutku realnost da pandemija koronavirusa i turizam nikako ne idu zajedno te da je neophodan zaokret u pogledu koncepcije.

On se osvrnuo i na iskustva drugih mediteranskih zemalja, a kao upečatljiv primjer naveo je Španiju.

"Jedna zemlja kao što je Španija, koja je turistička velesila, je u još lošijem stepenu korišćenja kapaciteta nego što smo mi u odnosu na prethodnu godinu. Tu su i mnoge druge zemlje Mediterana. Tako da, mi dijelimo sudbinu južnog Mediterana prije svega i sve nade treba da budu uprte u narednu godinu, a da ove obezbijedimo još osam mjeseci da traje taj sanacioni period koji je mjerama Vlade predviđen da se očuva supstanca turističkih preduzeća", ocijenio je Ratković.

Podsjetio je da je iz Svjetske turističke organizacije (WTO) saopšteno da normalizaciju međunarodnih turističkih tokova možemo očekivati tek od druge polovine 2021. godine.



To znači, dodao je, da se treba suočiti sa problemom pandemije u predsezoni i skoro do početka naredne turističke sezone.



U tom smislu, profesor predlaže sljedeći plan reorganizacije:

"Prvo treba institucionalno da se povežemo, destiancijski, da reorganizuemo turističku organizaciju kako bi ona zaista bila prava organizacija za jedan destinacijski menadžmet. Da bude zasnovan ne na odluci državnih organa, nego na ugovoru o javno-privatnom partnerstvu između turističkih stejkholdera svih vrsta. Ne treba da bude državni, niti privatni, već treba da bude oblika javno-privatnog partnerstva. Takvih predloga smo dosta imali od struke, ali oni nisu naišli na razumijevanje. Imamo takve predloge i u Strategiji marketinga turizma Crne Gore koja je rađena prije dvije godine", rekao je on.

Strategija je tek počela da se veoma sporo implementira, a plan je da poveže stejkholdere.

"Da funkcionišemo slično kao što je Hrvatska funckionisala. I mislim da je pouka za iduću godinu da već sada krenemo sa implementacijom njihovih pozitivnih iskustava, da se na isti način kao što su se oni pripremali za minulu, mi pripremimo za narednu sezonu ne bi li ipak iz predsezone izvukli maksimum i vodili jednu usaglašenu destinacijsku politiku i cijena i promocije i kvaliteta i integrisano upravljamo turizmom", ističe naš sagovornik.

Kako će izgledati turizam budućnosti?

Jedno od pitanja je kako će turizam izgledati u uslovima pandemije. Profesor Ratković u vezi sa tim smatra da je neophodan zaokret od masovnog i over turizma ka selektivnoj i održivoj koncepciji.

U tome bi nam, napominje naš sagovornik, opet pomoglo iskustvo mediteranskih zemalja - Španije, Italije, Francuske, Malte, Kipra, Tunisa... Oni u novembru, decembru, januaru i februaru imaju punjenje kapaciteta preko 40 do 50%, što je kod nas možda i deset puta manje.



“Mnogi će se iznenaditi ako kažemo da je u zimskoj sezoni stepen popunjenosti mnogo veći u primorskim zemljama nego u zemljama koje važe za ski destinacije”, zaključio je profesor Ratković.



M.S.