Foto: Ilustracija

Kako ističu, za izlazak iz korona krize, kao i za održiv razvoj preduzetničkog srednjeg staleža, neophodan je kvalitativno drugačiji odgovor od svih dosadašnjih i koji će važiti za ovu, ali i za sve buduće ad hoc i omni krize, koje se javljaju iznenada i pogađaju sve branše i regione istovremeno.

“Ograđujemo se od svih prijedloga i mjera, koje privrednike stavljaju u poziciju molitelja za socijalnu pomoć. Ovo je vrijeme kada svi treba da iznesemo svoj dio tereta i kada je neophodan novi društveni ugovor baziran na pozitivnom iskustvu zapadno-evropskih ekonomija, koje iz svake krize izlaze brzo i osnaženo”, naveli su u Zanatskoj komori.

Oni su zatražili da se privredi omoguće dugoročni krediti za likvidnost, a ne socijalna pomoć za zaposlene.

“Taj novac dajte Zavodu za zapošljavanje kako bi radnici osigurali svoja prava za vrijeme nezaposlenosti i kako biste obezbijedili egzistenciju svakoj osobi, koja je morala dobiti otkaz, jer je firma ili solo-preduzetnik pogođen zabranama i gubitkom tražnje. Ti radnici će nam se svakako vratiti kada kriza prođe i kada se tržišta oporave. Osim toga, zanatstvo neće tek tako otpustiti svoje zaposlene, jer se često radi o porodičnim firmama, lokalnom karakteru poslovanja i kvalifikacijama, koje se teško mogu dobiti na tržištu rada, već se njih moramo sami pobrinuti”, dodaju.

Zanatstvo će, kažu, iznijeti svoj dio tereta ako mu se obezbijede stabilni uslovi poslovanja.

“Zato tražimo nultu toleranciju na sivu ekonomiju, ukidanje svih parafiskalnih nameta i skrivenih poreza, smanjenje indirektnih troškova rada na teret poslodavaca na maksimalnih 21 odsto bruto plate zaposlenog, kao i sistemske mjere za razvoj zanatstva. To su prije svega: prenos javnih ovlašćenja u dijelu stručnog obrazovanja i majstorskih ispita, imenovanje vještaka zanatske struke i jačanje zanatske samouprave kroz izmjenu zakona o zanatstvu i liste zanatskih zanimanja”, predlažu u Zanatskoj komori.

Oni su poručili da svako ko obavlja zanatsku djelatnost, a nije upisan u Registar zanatlija, treba da dobije “ključ u bravu i krivičnu prijavu”.

“Tako ćemo učvrstiti povjerenje i partnerstvo, ozdraviti ekonomiju i stvoriti plodno tlo za podsticajne programe za generisanje tražnje. Država će time sačuvati svoju socijalnu funkciju, skloniti sa privrede teret sivog tržišta i stabilizovati konačne poslovne okvire. Nikome se više neće isplatiti da ostane izvan sistema. Prema našim procjenama u Crnoj Gori živi preko 100.000 osoba od nekog od 130 zanata”, naglasili su.

Od Vlade očekuju i kompenzacione mjere gdje je god to neophodno i moguće.

“Prije svega odlaganje finansijskih obaveza, ko god to zatraži. Ove mjere nisu na štetu države ili opština, jer se obaveze ne otpisuju, već odlažu do ukidanja mjera i oporavka tržišta. Otpišite parafiskalne namete i sve druge obaveze gdje izostaje usluga za protivuslugu kako bismo svi jednako podijelili teret. Primjera radi otpišite paušalne režijske troškove i komunalne naknade za zatvorena privredna društva, ukinite PAM za ugostiteljske objekte, koji ne rade ili npr. taksu za pristup radnjama sa lokalnih puteva”, predlažu.

Zanatstvo pozdravlja Vladina ograničenja, koja su, kako ističu, apsolutno neophodna sa stanovišta javnog zdravlja, jer je život najveća vrijednost.

“Uz to očekujemo da ona budu racionalna, privremena i proporcionalna, što trenutno nije svugdje slučaj. Vlada treba da objavi rat korona-virusu, a ne privredi. Cilj je da se spriječi zaraza, a ne zarada. Ako u marketima može boraviti jedna osoba na 10 kvadrata, zašto to nije moguće u zanatskim radnjama uz poštovanje svih zaštitnih mjera. Ako se infekcija kontroliše higijenom, fizičkom distancom i zaštitnom opremom, ne smijemo dozvoliti da kompletna privreda ostane doma, jer će to prerasti u Opstani doma”, navode u Zanatskoj komori.

Preporučuju da se uvedu, ako je potrebno, testovi znanja o prekidu lanca infekcije i da se zanatlije puste da rade.

“Zanatska preduzeća spadaju u najranjivije djelove društva, jer nisu na teretu države i mogu opstati samo ako nesmetano rade. Ovo je vrijeme kada se najbolje vidi, koliki je značaj zanatstva i što bi bio život bez zanatstva. Proizvodnjom proizvoda i pružanjem usluga zanatlije stvaraju novu vrijednost, nisu na teretu društva i preuzimaju odgovornost za svoje poslove i zaposlene”, ukazuju u Zanatskoj komori.

U sljedećem koraku očekuju vertikalne strategije po granama, a ne horizontalne mjere, koje ne uvažavaju razlike u djelatnostima, veličini i snazi privrednih subjekata.

“Sve kratkoročne mjere moraju biti testirane na dugoročne posljedice. Zanatstvo se sastoji od osam različitih grana i svaka od njih ima drugačije potrebe, koje zahtjevaju posebnu pažnju. Ako ih u ovakvoj situaciji ostavimo na cijedilu, niko više neće biti spreman da investira i zapošljava”, ocjenjuju.

Zanatstvo u Crnoj Gori je, kako kažu, konsolidovano, kompetentno i spremno da bude pouzdan partner državi u svim javnim politikama i zato očekuje da bude uključeno u procese donošenja odluka.

“Svaka kriza je katalizator nečeg novog. Zato moramo mijenjati mnoge stvari kako bismo na kraju mogli reći, da su to stvarno bila teška vremena ali da su nam donijela svima bolji poslovni ambijent i bolje sjutra”, zaključuju u Zanatskoj komori Crne Gore.