Ekstremno bogatstvo manjine i siromaštvo većine urušavaju srednji sloj stanovnika a samim tim i temelje na kojima počiva društveni razvoj i stabilnost zemlje.

Izostaje ozbiljna rasprava u javnosti za primarni problem prepoznat kod Održivih ciljeva razvoja UN -a do 2030., a to je rješavanje problema siromaštva.

"Nemamo strategiju za borbu protiv siromaštva kao najvažniji dokument države i ne vidimo postojanje političke volje kod Vlade da se zaštite ljudi, koji se na žalost ubrzano priblizavaju zoni siromaštva, navodi se u saopštenju Banke hrane dodajući da su razmjere problema siromaštva i isključenosti iz društva značajano veće nego što to oslikava zvanična statistika, a to je svima očigledno.

"Dešavaju se gotovo nevjerovatne stvari, pa i to da su za nepun euro povećane penzije", ističe se u saopštenju.

"Penzioneri svoja primanja uglavnom koriste za kupovinu ljekova i privatne preglede kod ljekara, što je nedopustivo za zemlju socijalne pravde, kakvom se po Ustavu predstavljamo.

Vlada u svojim strateškim dokumentima čak predviđa i pad realnih zarada od 0,2% za period 2020-2022.

Godinama unazad, socijalna pomoć je nedovoljna za goli biološki opstanak porodice.

Zaštita mališana koji žive u siromaštvu je tema koja se zaobilazi. Mi iz Banke hrane smo predlagali čitav set mjera.

Mnogo ljudi radi van Crne Gore i koristi mogućnost da bez vize boravi tri mjeseca, kako bi zaradili za egzistenciju porodice. Čemu se možemo nadati kada dođe do liberalizije zapošljavanja u zemljama EU, brine li nadležne?

Biro rada preuzima sve moguce radnje da smanji broj evidentiranih nezaposlenih, da bi imao poželjan statistički podatak, ali ne i da bi ljude zaposlio, što je jedan od načina za umanjenje siromaštva.

Zvaničnu prosječnu platu od 510 eura prima zanemarljiv broj zaposlenih što je apsurd.

Najveci broj ljudi, koji su srećnici da imaju posao, prima platu od oko 250 do 300 eura mjesečno, a osigurani su na minimalac.

Čak ni oni malobrojni koji primaju prosječnu platu nemaju dovoljno novca da obezbijede minimalnu potrošačku korpu koja se obračunava bez troškova stanarine.

Monstat od prošle godine ne kalkuliše ovu stavku, sa obrazloženjem da su neujednačene cijene stanarina, što je po nama samo način da smanje iznos i približi ”prosjecnoj” zaradi", navodi se u saopštenju.

"Največi broj građana se mjesečno lišava svojih društvenih i kulturnih potreba da bi zadovoljio egzistencijalne potrebe što je sramota za Crnu Goru 21 vijeka, koja teži EU.

Problem smanjenja rizika od siromaštva povezan je s pitanjem nejednakosti u raspodjeli dohotka. Nejednakost mogućnosti povezana je i s nepovoljnim položajem u društvu koji se prenosi s jedne generacije na drugu. Nejednakost u bogatstvu može se ograničiti dobrom poreskom politikom. Kvalitetne socijalne usluge ključne su za borbu protiv sve veće nejednakosti mogućnosti.

Instrumenti ključni za prekid prenošenja siromaštva s jedne generacije na drugu, što je najopasniji vid siromaštva uključuju:

-kvalitetnu i dostupnu socijalnu brigu za djecu

-socijalne stanove

-obrazovanje

-zdravstvenu zaštitu

Ovo je samo mali prikaz teškoća sa kojima se ljudi u Crnoj Gori suočava i ne govori u prilog državi socijalne pravde", zaključuje se u saopštenju Banke hrane.