Foto: Portal RTV Budva

Izlaganje visokim temperaturama tokom ljetnjih mjeseci može dovesti do toplotnog udara i sunčanice, na koji način možemo preventivno djelovati kako ne bi dolazilo do većih problema kao i to kakva je trenutna situacija u Službi za hitnu medicinsku pomoć Budve razgovarali smo sa dr Mitrom Radulovićem.

Uvećanjem broja turista, povećan je i obim posla kazao je za Polis načelnik budvanske jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Mitar Radulović.

"Povećan je broj turista pa samim tim i mi imamo veći obim posla. Povećane su temperature, imamo pacijente koji su duže na plaži i simptomi izazvani toplotom i dugim boravkom na suncu uglavnom dominiraju", kazao je Radulović.


Foto: Printscreen

Nije jednostavno uvidjeti razliku između toplotnog udara i sunčanice, dodaje Radulović.

"To je nekad veliki problem i nama koji radimo svaki dan, a ne pacijentima koji se nađu u toj situaciji. Ko god osjeti simptome slabosti, vrtoglavice, malaksalosti, gubitka svijesti, grčeve u miišićima i bilo kakvu komfuznost u ponašanju, treba nama da se javi. Mi ćemo ih posavjetovati na osnovu toga šta nam oni kažu, objasniti im šta dalje da rade. Teško je nekad napraviti razliku. Što se tiče toplotnog udara nastaje kod dugog izlaganja na visokoj tempreturi i povećanoj vlažnosti vazduha, kada jednostavno tijelo ne može da se odbrani normalnim znojenjem, sve je to praćeno sa tim da ti ljudi ne unose dovoljnu količinu tečnosti. Češće se javlja kod ljudi koji imaju neke hrnoične bolesti, koji konzumiraju alkohol u većim količinama. Što se tiče sunčanice, ona se manifestuje slabošću, zbunjenošću i poremećajem svijesti. Slični su simptomi i neophodno je nas obavijestiti. Kod toplotnog udara najčešće slijedi odlazak u bolnicu", istakao je on.

Ukoliko se ne unosi dovoljno tečnosti u organizam može doći do većih posljedica.

"Ako se na vrijeme reaguje sa pravilnom nadoknadom tečnosti, posljedica nema, sve se to da ispraviti. Međutim, ako se to zapusti, ako duže traje, a posebno kod djece i starijih bolesnih ljudi, onda mogu da ostanu neke posljedice, npr. deficit elektrolita u organizmu, a nekad i neki neurološki ispad", kazao je on.

Radulović objašnjava na koji način bi trebalo da postupimo, ukoliko neka osoba kolabira ispred nas.

"Prva stvar jeste da ta osoba treba da se skloni u hlad, da se stavi u ležeći položaj i da se na silu ne podiže. Ljudi najčešće tu griješe i samim tim mogu situaciju gorom napraviti, jer je glavni problem pad krvnog pritiska, što samim podizanjem prouzrokuje goru simptomatologiju. Noge moraju lagano da se podignu, da budu pod uglom od 30-40 stepeni, da se da tečnosti dok ne dođe ekipa Hitne pomoći, ako je to neophodno", istakao je Radulović.

Da ne bi dolazilo do takvih situacija, trebali bi da izbjegavamo sunce od 11 do 17 časova i da se zaštitimo adekvatno. To podrazumijeva nošenje šešira, kačketa, zaštitnih krema kao i redovno hidriranje, zaključuje Radulović.