Biljka u vidu malog žbuna koja raste na obalama Atlantskog okeana, Kaspijskog i Crnog mora, no ukoliko su ispunjeni uslovi klime, ona raste bukvalno svuda.

Obično uspijeva na toplim prostorima Mediterana, te je zbog toga i važan sastojak mnogih jela na ovim područjima. Uz nekoliko korisnih informacija donosimo vam i nekoliko jednostavnih recepata.

Karakterističan je za podneblje Južne Evrope i cijelog Sredozemlja, a cijena za potrošača prosečne kupovne moći visoka.

Cijenu određuje način i vrijeme berbe, koje je malo komplikovano. Zapravo, plodovi kapra treba da budu zatvoreni, maslinaste do plavo-zelene boje i što manji. Tada su najboljeg ukusa, tvrde njegovi poznavaoci, ali se jako teško beru. Kapar se bere ručno u rano proleće dok su tek zatvoreni pupoljci, iako tako sirovi nisu jestivi. Tek nakon jednodnevnog sušenja i potapanja u morsku vodu, slani rastvor, sirće ili ulje, mogu da se spremaju. Upravo na taj način stvara se kisjelina kaprin i senfolglikozid, koji im daje pikantan ukus.



Kapar sadrži proteine, masti, ugljene hidrate, natrijum i druge brojne minerale. Ova delikatesna biljka bila je poznata još u antičko doba. Njegove bobice korišćene su da bi dale poseban ukus i aromu određenom jelu, a koristili su ga i kao moćan afrodizijak, što se kasnije ispostavilo kao velika istina – kapar stimuliše lučenje hormona i smanjuje stres!

U mediteranskoj kuhinji kapar je prisutan i u najjednostavnijim jelima, kao osnovni začin, ali i onim koja sadrže brojne druge sastojke. Stavlja se u salate i soseve. Isjeckan i pomiješan sa peršunom bifteku daje poseban ukus. Idealan je i kao dodatak drugim jelima od mesa, ribe, tjesteninama, picama.

Zanimljivo je da se nežni bijelo-ljubičasti cvjetovi otvaraju samo jednom, i to nakratko između jutra i podneva, mameći insekte svojim primamljivim mirisom. Poslije se zatvaraju i na vrelini brzo suše, formirajući plodove nalik pupoljcima, spremnim za branje. Kapar daje najbolje i najukusnije plodove kada raste među kamenjem. Uzgajan na običnijoj zemlji ukus mu nije tako pikantan i kvalitetan.



Uostalom, stari Rimljani su za ovu biljku govorili: "Mediteran počinje tamo gdje samoniklo raste kapar!"

Pašta sa dimljenim lososom i kaprom

U duhu Mediterana, za ovo delikatesno jelo vam je potrebno:

– 500 grama dimljenog lososa

– tjestenina

– 30 grama kapra

– 30 grama crnih maslina

– bijeli luk

– maslinovo ulje

Dimljeni losos isjeckajte na sitne kocke, poželjno jedan cm puta jedan cm. Skuvajte tjesteninu a onda ubacite redom dimljeni losos, masline, kapar, bijeli luk i maslinovo ulje. Možete ubaciti i malo origana, po želji.

Sos od tunjevine sa brusketama

Ovaj lagani sos predstavlja idealno rješenje za večeru. Napravite bruskete, a onda ih umačite u ovaj sos. Napomenućemo da sos nije mnogo dijetalan a potrebno vam je :

– 150 grama kapra

– 130 grama tunjevine

– peršun

– 1 dcl bijelog vina

– 300 grama majoneza

Pomješajte sve sastojke osim majoneza, on se dodaje na kraju, kada se smjesa homogenizovala.

Izvor: prirodnoizdravo/novosti.rs