Doktorka Marina Roganović objasnila je osnovnu funkciju straha:

„Strah je prirodni mehanizam koji nam pomaže da prepoznamo opasne situacije i reagujemo, bilo bijegom ili borbom. Svaki čovjek povremeno osjeti strah, što je sasvim prirodno i normalno“, kazala je ona, za Budvansku hroniku.

Dodala je da je uloga stručnjaka edukacija javnosti:

„Treba da shvatimo da nismo slabiji ili manje vrijedni ako osjećamo strah. Anksioznost se, za razliku od straha, vezuje za zamišljene buduće situacije, poput brige šta će se desiti djetetu koje vozi bicikl, pa zamišljamo scenarije poput pada i nesreće. U psihijatriji, anksioznost nazivamo slobodno lebdeći strah“, istakla je Roganović.

Mirjana Sakić je govoreći o značaju prepoznavanja strahova u radnom okruženju, istakla:

„Strahovi mogu značajno uticati na realizaciju radnih zadataka. Kreiranje psihološki bezbjednog okruženja postaje ključna tema u poslovnim sredinama. Niko nije imun na strah – bez obzira na profesiju, pol ili godine. Naš je zadatak da spriječimo da nas strahovi odvedu u disfunkcionalno ponašanje“, kazala je.

Sakić je dodala da, dokle god uspijevamo da funkcionišemo na adekvatan način, strahovi nas mogu čak i zaštititi. No, kada preuzmu kontrolu nad našom ličnošću, postaju smetnja i prepreka.

Psihoterapeutkinja Tanja Mitrović je naglasila da panični napadi, anksioznost i strahovi često imaju genetsku i porodičnu komponentu:

„Ako se majka plaši psa, velika je vjerovatnoća da će i dijete razviti taj strah. Genetski, socijalni i psihološki faktori mogu doprinijeti nastanku raznih fobija i strahova“, objasnila je.

Mitrović je podsjetila da su ovakve tribine plod dugogodišnje kliničke prakse i susreta sa mladima, uključujući i djecu, koja se sve češće suočavaju sa paničnim napadima i raznim fobijama.

Na kraju je najavljeno da će se psihološke tribine održavati na svakih 15 dana, kako bi što veći broj ljudi imao priliku da nauči kako da prepozna i prevaziđe strahove.

Tekst priredila redakcija portala RTB