Foto: Miloš Milosavljević

Streljanje u Kragujevcu 21. oktobra 1941. godine predstavlja jedan od najvećih zločina njemačke vojske u Drugom svjetskom ratu. Iako je te jeseni u Srbiji bilo više slučajeva masovne odmazde nad nedužnim stanovništvom, streljanje u Kragujevcu uzdiglo se do simbola svih tih stradanja: načinom izvršenja, djelimično strukturom streljanih, reakcijom u javnosti za vrijeme rata i odnosom prema ovoj tragediji poslije rata, sve do današnjih dana.

U Srbiji se 21. oktobar obilježava kao Dan sjećanja na srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu.

To je spomen na dan kada su njemačke okupacione snage u Kragujevcu streljale oko 3.000 nedužnih civila, među kojima i oko 300 đaka i nastavnika tadašnje Muške gimnazije.


Foto: Portal RTV Budva

Streljanje je bilo odmazda za pogibiju deset i ranjavanje 26 njemačkih vojnika u napadu partizana 16. oktobra 1941. na Treći bataljon 749. pešadijskog puka Vermahta.

Bojan Arbutina iz Muzeja žrtava genocida rekao je za RTS da je snaga i simbolika tog stradanja nešto nevjerovatno i nešto što bi trebalo njegovati u kolektivnom identitetu.

Podsjetio je da je streljanje otpočelo u nedjelju, 19. oktobra, u selima Maršiću, Ilićevu, i Grošnici. Tada je, kaže, streljano 416 mještana, ali to nije bilo ni blizu kvote koju su Njemci bili propisali - "100 za jednog".

Da bi ispunili tu kvotu, oni su 20. oktobra počeli da hapse građane Kragujevca i da ih 21. streljaju, kaže Arbutina.

Ljudi su hapšeni svuda - po ulicama, kafanama, po državnim institucijama i školama...

Skoro da niko nije ni pokušao da pobjegne, plašeći se posledica za svoje porodice, ali i zato što su se Njemci poslužili trikom da se sve sve radi zbog zamjene ličnih karata.

Ti ljudi su bili zatočeni u kasarni "Tanasko Rajić", i odatle odvedeni na streljanje 21. oktobra, rekao je Arbutina.

Naveo je da je, prema podacima do kojih je došao Staniša Brkić u svojoj monografiji, za tri dana streljano 2.976 ljudi.

"Staniša Brkić je imenom i prezimenom utvrdio koje je tada stradao, mada postoje indicije da ih je bilo više, ali to je posao da buduće istraživače", rekao je Arbutina.

Prema njegovim riječima, u svom tim streljanjima stradalo je mnogo djece, ali ne samo u Kragujevcu, nego i u Jadru i Kraljevu.

Posebno mjesto u kolektivnom identitetu srpskog naroda
Major Paul Kenig, komandant 724. puka, čovjek koji je rukovodio streljanjem u Kragujevcu, nadmašio je u surovosti i odredbu čudovšne naredbe generala Franca Bemea "100 za jednog".


Foto: Portal RTV Budva

Arbutina je je istakao da je kragujevačka tragadija je bila poznata u Drugom svjetskom ratu odamah naon što se desila.

Muzej žrtva genocida je, kaže, prošle godine radio dokumentarni film "Srbija veća od straha", predavanje o tišini profesora Pavlovića koje se bazira na kragujevačkoj tragediji koja govori o profesoru, đaku, majci i jednom Njemcu koji je streljao.

"Radeći film došli smo do podataka da je krajem 1941. u jednoj brazilskoj gimnaziji održan pomen kragujevačkim đacima, zatim da je Nikola Tesla pisao svojim prijateljima kako hrabri Srbi gledaju smrti u oči. I to potvrđuje da je kragujevčaka tragedija, već od prvih dana nakon što se desila, zauzela posebno mjesto u kolektivnom identitetu srpskog naroda", rekao je Arbutina.

Podsjetio je i da je Desanka Maksimović u svojim svjedočenjima ovorila da je čim je čula napisala Kravavu bajku, koju je zatim zbog straha pocjepala i spalila, a onda nakon rata ponovo napisala.

"Snaga i simbolika tog stradanja je nešto nevjerovatrno i nešto što bi trebalo njegovati u kolektivnom identitetu", rekao je Arbutina.

Spomen park "Kragujevački oktobar", u okviru kog je i muzej "21. oktobar", čuva sjećanje na streljane građane.

U Muzeju "21. oktobar" su, između ostalog, izložene njihove lične stvari - kape, đačke knjižice, oredni, dokumenta, sve ono što su imali kod sebe kada su streljani.

Direktorka Spomen parka "Kragujevački oktobar" Marijana Stanković, rekla je za RTS da je čuvanje sjećanja na te žrtve naša obaveza, ali i opomena čovječanstvu da se to više nikad ne ponovi.

Premijerka Srbije Ana Brnabić predvodiće danas državnu ceremoniju polaganja vijenaca povodom Dana sjećanja na srpske žrtve u Drugom svjetskom ratu.

Prie polaganja vijenaca na spomenik "V-3" kragujevačke gimnazije, biće održan moleban u "Spomen - parku Kragujevački oktobar" u Šumaricama.

Prvo okupljanje porodica i rodbine nastradalih u Šumaricama održano je 1944. godine.

Spomen-park "Kragujevački oktobar" osnovan je 1953. godine sa misijom da očuva uspomenu na streljane nedužne civile, da njeguje kulturu sjećanja i širi ideju mira i tolerancije kroz raznovrsne memorijalne i umjetničke manifestacije i aktivnosti.

Veliki školski čas kraj spomenika streljanih đaka i profesora u ovoj formi održava se od 1971. godine. Tada je izvedena poema Duška Radovića "Crni dan".


(RTS)