Foto: Pexabay

Iz Udruženja Roditelji ističu da je analiza Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta sprovodena na bazi podataka iz informacionog sistema obrazovanja (MEIS) pokazala da učenici osnovnih škola u toku 2020. godine na kraju prvog klasifikacionog perioda imaju srednju ocjenu 3,8.

“U istom periodu 2019. godine srednja ocjena učenika je bila 3,64. Kada se pogledaju ocjene na kraju drugog klasifikacionog perioda, srednja ocjena kod učenika osnovnih škola u 2020. godini je 3,84, dok je u 2019. bila 3,71. Kod učenika srednjih škola, srednja ocjena na kraju prvog klasifikacionog perioda 2020. godine bila je 3,31, dok je 2019. godine bila 3,13. Na kraju drugog klasifikacionog perioda učenici srednjih škola su u 2020. godini imali srednju ocjenu 3,38, a u 2019. godini 3,22”, navode iz Udruženja Roditelji.

Direktorka Pedagoškog centra Crne Gore Biljana Maslovarić smatra da se, dolaskom pandemije Kovid-19, vrlo jasno pokazalo koliko je naš obrazovni sistem ostao zatvoren za brze i funkcionalne promjene, alternativna i fleksibilna rješenja.

Načelnik Odsjeka za istraživanje i razvoj obrazovnog sistema u Zavodu za školstvo Radoje Novović ocijenio je da bez realnih pokazatelja znanja da ocjene zabilježene u dnevnicima ove godine ne odražavaju realni pokazatelj znanja učenika.

“S obzirom na aktuelnu epidemiološku situaciju i na preporuku Ministarstva prosvjete da ocjena treba da je podržavajuća i motivaciona i da se uvaže sve specifičnosti realizacije nastavnog procesa, a samim tim i ocjenjivanja i procjenjivanja učenika, mislim da je prosječna ocjena u 2020. godini na nivou očekivanja, ali da u svakom slučaju ne odražava realni pokazatelj znanja, vještina i stavova učenika”, ocijenio je Novović.

Zavod za školstvo je, prema njegovim riječima, u svojim analizama predvidio da će pandemija uticati i na to da su već ustaljena školska i grupna pravila, radne navike i motivacija mogli ustuknuti pred novim uslovima rada, nedostatkom povratne informacije od vršnjačke grupe i nastavnika kao „korektivnih faktora”.

“Predvidjeli smo i da će provjera znanja biti drugačija, manje pouzdana, češće usmjerena na provjeravanje, manje na razumijevanje i primjenu naučenog, što je moglo da utiče na efektivnost učenja”, navodi Novović.